Višejezičnost je jedna od osam ključnih kompetencija koje su nužne za osobno ispunjenje, zdrav i održiv način života, zapošljivost, aktivno građanstvo i socijalnu uključenost, kako su države članice EU-a navele u Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje.
Unatoč tomu, i dalje previše mladih Europljana završava školu bez praktičnog poznavanja nekog stranog jezika.
Rezultati istraživanja jezičnih vještina provedenog od 2011. do 2012. u 14 država članica EU-a pokazali su sljedeće:
- 42 % testiranih 15-godišnjih učenika postiglo je razinu „samostalnog korisnika” (B1/B2 u Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike) za prvi strani jezik
- 25 % učenika postiglo je tu razinu za drugi strani jezik
- 14 % učenika nije imalo ni osnovna znanja nekog stranog jezika.
EU si je stoga kao ključni cilj postavio poboljšanje poučavanja i učenja jezika od rane dobi. Dana 22. svibnja 2019. ministri obrazovanja u EU-u donijeli su Preporuku Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ.
Važnost ranog učenja jezika naglašena je i u Preporuci Vijeća o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Jačanje jezičnih kompetencija
Strategija EU-a za jačanje učenja jezika utvrđena je u Preporuci Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ. U njoj su se države članice dogovorile da će poduzeti sljedeće:
- intenzivirati učenje jezika do kraja obveznog obrazovanja tako da se svim mladima omogući da steknu znanje barem još jednog drugog europskog jezika uz jezik na kojem su se školovali
- poticati učenje dodatnog (trećeg) jezika do razine koja im omogućuje da komuniciraju dovoljno tečno prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike Vijeća Europe
- poticati razvoj sveobuhvatnih pristupa za bolje učenje jezika na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i školskoj razini
- uvesti u obrazovanje i osposobljavanje koncept svijesti o važnosti jezikâ koji omogućuje uključiv okvir za učenje jezika uzimajući u obzir jezične vještine pojedinaca
- osigurati da više nastavnika jezika ima priliku učiti i studirati u inozemstvu
- utvrditi i promicati inovativne, uključive i višejezične metode poučavanja uz upotrebu alata i platformi na razini EU-a, poput portala School Education Gateway i mreže eTwinning.
U Radnom dokumentu službi Komisije nalazi se znanstveni i činjenični kontekst Preporuke.
Višejezični razredi
Diljem EU-a djeca doseljenika razrede obogaćuju mnoštvom jezika i kulturnom raznolikošću. To je potencijalna prednost za pojedinca, za škole i za cijelo društvo.
Iako se među državama članicama EU-a brojke znatno razlikuju – od 1 % u Poljskoj do 40 % u Luksemburgu – u prosjeku malo manje od 10 % svih učenika u EU-u pohađa nastavu na jeziku koji im nije materinski.
Zato se postavlja pitanje kako najbolje iskoristiti potencijal jezične raznolikosti EU-a. Pokazalo se da djeca doseljenika općenito teže stječu osnovne vještine od drugih učenika.
Škole bi trebale prilagoditi nastavne metode kako bi se uzelo u obzir različito jezično i kulturno podrijetlo učenika te im se omogućilo da ostvaruju dobre rezultate.
Pitanja jezične raznolikosti u školama, višejezičnih razreda i izgradnje svijesti o važnosti jezika u školama uključene su i u novu inicijativu Putevi do školskog uspjeha.