Promoting better educational outcomes for all and well-being at school
School education can play a crucial role in promoting inclusive, fairer and more prosperous societies and economies. It helps children and young people to develop knowledge, skills and attitudes necessary to become responsible, resilient and engaged individuals and to have a fulfilling life.
These goals can only be achieved if education systems are truly equitable and inclusive. They must ensure that all learners have a chance to fulfil their potential, irrespective of personal circumstances, family, cultural and socio-economic backgrounds. However, today not all young people in Europe have equal opportunities to benefit from education.
On this page: |
Zašto je uspjeh u školi važan?
Školsko obrazovanje ima ključnu ulogu u promicanju uključivih, pravednijih i prosperitetnijih društava jer pomaže svoj djeci i mladima da ostvare svoj puni potencijal.
Pomaže im i u stjecanju znanja, vještina i stavova potrebnih za uspjeh u životu te da postanu aktivni, odgovorni, otporni i angažirani građani koji uče cijeloga života.
Pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju treba osigurati svima te tako djeci i mladima omogućiti stjecanje kompetencija koje su im potrebne u životu. Na taj se način pomaže u izgradnji ravnopravnih društava i uspješnih gospodarstava.
Ovladanje temeljnim vještinama (čitanje, matematika i prirodoslovlje) od ključne je važnosti za akademski napredak učenika i njegove izglede za budućnost.
Vještine i kompetencije stečene u srednjoj školi sve su važniji preduvjeti za uspješan ulazak na tržište rada i temelji za ispunjen i zdrav život.
Trenutačno stanje
Unatoč važnosti temeljnih vještina, u Europskoj uniji (EU) svaka peta osoba u dobi od 15 godina još uvijek nema dostatnu razinu kompetencija u čitanju, matematici ili prirodoslovlju (OECD-ovo istraživanje PISA, 2018.).
Osobe koje su rano napustile školovanje čine oko 10 % mladih u EU-u, a samo je 84,3 % osoba u dobi od 20 do 24 godine završilo srednju školu (Eurostat, 2020.).
Socioekonomski položaj i pripadnost određenoj kulturi najvažnije su odrednice obrazovnih rezultata učenika.
Djeca iz siromašnijih područja i obitelji u prosjeku imaju lošije rezultate u školi u usporedbi sa svojim povlaštenijim školskim kolegama.
Isto tako, udio učenika migrantskog podrijetla koji postižu slabije rezultate u temeljnim vještinama mnogo je veći od udjela njihovih vršnjaka rođenih u zemlji obrazovanja.
Za osobe migrantskog podrijetla vjerojatnije je da će prijevremeno napustiti školovanje i da neće steći temeljne vještine.
Osim toga, postoje zabrinjavajuće naznake (OECD-ovo istraživanje PISA, 2018.) da se dobrobit učenika i osjećaj pripadnosti u školi smanjuju, a vršnjačko je nasilje u porastu, što štetno utječe na razvoj učenika i njihove obrazovne rezultate.
Što Europska unija poduzima u vezi s tim?
Kako bi promicala političku suradnju među državama članicama EU-a i riješila te probleme, Europska komisija pokrenula je novu inicijativu pod nazivom „Putevi do školskog uspjeha”.
U njoj se radi poticanja reforme politike kombiniraju različiti instrumenti, od političkih smjernica do uzajamnog učenja i razmjene informacija i najboljih primjera iz prakse do financijskih poticaja.
Konkretno, Komisija će 2022. iznijeti prijedlog preporuke Vijeća o putevima do školskog uspjeha. U preporuci će pozvati na osmišljavanje dosljednih strategija suradnje utemeljenih na dokazima i donošenje mjera za rješavanje problema slabih rezultata i ranog napuštanja školovanja.
Države članice poticat će se da ojačaju razvoj sveobuhvatnih politika kojima će se obuhvatiti sve razine školskog obrazovanja – ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO).
Da se usredotoče na praćenje, prevenciju (uključujući motivaciju učenika) i intervenciju uz mjere za potporu onima koji su napustili školovanje, a da nisu stekli srednjoškolsko obrazovanje, kao što su programi za ponovno uključivanje u obrazovanje.
Politike bi se trebale temeljiti na snažnoj međusektorskoj suradnji i uključivati dionike iz različitih područja politika, kao što su mladi, kultura, sport, politika socijalne skrbi, zapošljavanje i zdravstvo.
Preporuka Vijeća
Preporuka, tj. inicijativa europskog prostora obrazovanja, obuhvatit će sljedeća područja:
- upravljanje školama i školsko vodstvo, uključujući osiguranje kvalitete
- okruženja za učenje – kurikulumi, ocjenjivanje, ciljana potpora i alati, prijelazi s jedne obrazovne razine na drugu
- učenici i ozračje za učenje s naglaskom na dobrobiti učenika i pozitivnoj interakciji koja podrazumijeva prihvaćanje raznolikosti učenika i dobrobit u školi
- jačanje uloge nastavnika u rješavanju problema nepovoljnog položaja u obrazovanju
- uključivanje roditelja i obitelji u donošenje odluka i aktivnosti u školi
- suradnja u školama i oko njih s dionicima i širom zajednicom
Vremenski okvir
Trenutačno se radi na pripremi prijedloga preporuke Vijeća.
Održat će se javno savjetovanje (od lipnja 2021.) kako bi se prikupili mišljenja i stavovi zainteresiranih pojedinaca i organizacija.
Organizirat će se i niz savjetodavnih događanja s organizacijama aktivnima u području obrazovanja i okoliša.
Komisija će 2022. donijeti prijedlog preporuke Vijeća i podnijeti ga ministrima obrazovanja EU-a u Vijeću Europske unije, koji će o njemu raspravljati i donijeti ga.
Program Erasmus+
Uključivo obrazovanje i smanjenje ranog napuštanja školovanja ključni su i za novi program Erasmus+.
Preporuci će se priložiti „Europski skup alata za škole: Promicanje uključivog obrazovanja i suzbijanje ranog napuštanja školovanja”.
Povezani sadržaj
Council Recommendation on Pathways to School Success
The Council Recommendation on Pathways to School Success, adopted in 2022, seeks to address these challenges.
Key recommendations for EU countries include:
- Systemic approach: simultaneously address underachievement in basic skills and early leaving from education and training, take action to promote students’ and teachers’ well-being, prevent bullying and favour a positive learning climate.
- Integrated and comprehensive strategies: develop or strengthen strategies that include prevention, intervention and compensation measures (but with a stronger emphasis on preventative actions) through all levels of school education.
- Attention for groups at risk: complement universal action with targeted and individualised provisions for learners requiring additional support in inclusive settings.
- Data collection: develop or improve data collection and monitoring systems at national, regional and local level.
A systemic approach: implementing change
The Recommendation proposes a new policy framework describing a systemic approach for improving school success. This framework provides guidance for policy makers and education practitioners. It outlines:
- conditions for effective action
- key measures, to be promoted at school, local, regional and national levels
- specific actions for supporting school leaders, teachers, trainers and other educational staff
Next steps and related initiatives
Working group
The Commission supports the implementation of the Recommendation through peer learning, cooperation and exchanges of information and experiences between EU countries, stakeholders and partner countries. It has created a dedicated sub-group on this topic, as part of the Working Group on Schools.
Funding
Actions and initiatives related to the Recommendation receive funding through Erasmus+.
Guidance
The Commission and EU countries are cooperating in developing new guidance material and resources on educational success for all learners, which are disseminated through the European School Education Platform and its European toolkit for inclusion and well-being at school.
Well-being at school
Since March 2023, an expert group is working on guidelines for policymakers and schools to help them promote systemic approaches to well-being and mental health at school.
Research
Ongoing Horizon Europe research projects support the implementation of the Council Recommendation.