Europski stup socijalnih prava

U prosincu 2017. Europsko vijeće, Europski parlament i Komisija podržali su donošenje europskog stupa socijalnih prava. Time je naglašena važnost socijalne, obrazovne i kulturne dimenzije politika EU-a u izgradnji zajedničke europske budućnosti.

Prema prvom načelu europskog stupa socijalnih prava:

Svatko ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje da održava i stječe vještine koje omogućuju potpuno sudjelovanje u društvu i uspješno suočavanje s promjenama na tržištu rada.

Promicanje pravednosti, socijalne kohezije i aktivnog građanstva jedan je od strateških ciljeva suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja na razini EU-a. U zajedničkom izvješću Komisije i Vijeća iz 2015. o provedbi strategije za obrazovanje i osposobljavanje 2020. kao prioritetna područja za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja utvrđeni su „uključivo obrazovanje, jednakost, pravednost, nediskriminacija i promicanje građanskih kompetencija”.

U strategijama Europa 2020. i strategiji za obrazovanje i osposobljavanje 2020. postavljena su dva glavna cilja koja je potrebno postići u Europi do 2020.:

• udio mladih u dobi od 18 do 24 godine koji rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje trebao bi biti manji od 10 % 
• najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo bi imati neki oblik visokog obrazovanja.

U svojem doprinosu sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu Europska komisija predstavila je svoju viziju europskog prostora obrazovanja. U toj je inicijativi istaknuta vrijednost kvalitetnog i uključivog obrazovanja koje počinje od djetinjstva i temelj je za socijalnu koheziju, socijalnu mobilnost i pravedno društvo.

Ta je vizija potvrđena i u Komunikaciji Komisije o ulozi politika u području mladih, obrazovanja i kulture u izgradnji snažnije Europe, u kojoj je navedeno da bi jedan od ciljeva europskog prostora obrazovanja trebala biti potpora državama članicama EU-a u povećanju uključivosti njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Na prijedlog Komisije već je doneseno nekoliko inicijativa politike:

• ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (Preporuka Vijeća)
• promicanje zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja (Preporuka Vijeća).

Komisija je u svibnju 2018. donijela prijedlog novog programa Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027., s udvostručenim proračunom. Novi program omogućuje mladim Europljanima iz svih društvenih sredina da studiraju, osposobljavaju se i uče u inozemstvu. Obuhvaća i europski okvir i nacionalne strategije za uključivost.

Uloga EU-a u postizanju uključivog obrazovanja

Napredak država članica u postizanju uključivog obrazovanja prati se u okviru postupka europskog semestra i Pregledu obrazovanja i osposobljavanja. Pregled donosi i konkretne podatke o ulozi obrazovanja u borbi protiv nejednakosti i promicanju socijalne uključivosti.

Komisija u tom području provodi i niz mjera, kao što su:

• uspostava radne skupine za ravnopravnost i vrijednosti u obrazovanju i osposobljavanju
• organizacija inicijative „uzora” za promicanje socijalne uključivosti te sprečavanje isključivosti i nasilne radikalizacije među mladima
• izrada priručnika za osobe koje rade s mladima kojima prijeti marginalizacija
• dodjela Europske nagrade za socijalno uključivanje kroz sport.

Osim toga, program Erasmus+ podupire inicijative i aktivnosti za razvoj inovativnih politika i prakse na lokalnoj razini, i to onih kojima je prioritet socijalno uključivanje.

Što dalje?

Komisija radi i na:

• proširenju Europskog skupa alata za škole, internetske platforme za škole i nastavno osoblje na kojoj se nude primjeri dobre prakse i resursi za uvođenje suradničkih pristupa u škole kako bi se povećala uključivost obrazovanja i kako bi svi dobili jednaku priliku za uspjeh
• proširenju internetske platforme eTwinning, koja povezuje učitelje, nastavnike i učenike u cijeloj Europi, i podupiranju tečajeva za osposobljavanje nastavnog osoblja o građanskom odgoju
• poticanju visokih učilišta da dodjeljuju bodove za volonterski rad i razvijaju kurikulume u kojima je akademski sadržaj objedinjen sa sadržajem koji promiče građanski angažman
• provedbi Europskih snaga solidarnosti, inicijative EU-a čiji je cilj pružiti prilike mladima da u svojoj zemlji ili u inozemstvu volontiraju ili rade na projektima korisnima za njihovu zajednicu ili regiju
• nastavku Erasmus+ virtualnih razmjena, koje mladima u Europi i zemljama južnog Sredozemlja omogućuju uključivanje u smislen međukulturni dijalog na internetu u okviru svojeg formalnog ili neformalnog obrazovanja.