Što je to Bolonjski proces?
Bolonjskim procesom nastoji se postići bolja usklađenost sustava visokog obrazovanja diljem Europe.
Njime je uspostavljen Europski prostor visokog obrazovanja kako bi se olakšala mobilnost studenata i osoblja, povećala uključivost i pristupačnost visokog obrazovanja u Europi te kako bi ono postalo privlačnije i konkurentnije na globalnoj razini.
Sve zemlje sudionice Europskog prostora visokog obrazovanja dogovorile su se da će:
- uvesti sustav visokog obrazovanja s tri stupnja (preddiplomski, diplomski i doktorski studij)
- osigurati uzajamno priznavanje kvalifikacija i razdoblja učenja u inozemstvu s drugih sveučilišta
- uvesti sustav osiguravanja kvalitete radi veće kvalitete i relevantnosti učenja i poučavanja.
Zašto je Bolonjski proces važan?
U okviru Bolonjskog procesa europske vlade sudjeluju u raspravama o reformama politika visokog obrazovanja te nastoje ukloniti prepreke stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja.
Bolonjska reforma ključna je za izgradnju povjerenja koje je nužno za uspješnu mobilnost u svrhu učenja, prekograničnu akademsku suradnju i uzajamno priznavanje razdoblja studiranja i kvalifikacija stečenih u inozemstvu. Među glavnim je zadaćama Bolonjskog procesa i povećanje kvalitete i relevantnosti učenja i poučavanja. Međutim, te se reforme ne provode ujednačeno u svih 48 zemalja sudionica.
Bolonjski proces pruža i forum za dijalog sa susjednim zemljama o reformama visokog obrazovanja i pitanjima povezanima sa zajedničkim akademskim načelima, kao što su neovisnost sveučilišta i sudjelovanje studenata u aktivnostima civilnog društva. Postao je važno okruženje za „meku diplomaciju” sa susjednim zemljama na zapadnom Balkanu (osim Kosova), zemljama Istočnog partnerstva, Turskom, Rusijom i mnogim drugim zemljama.
Kako EU podupire reformu visokog obrazovanja?
Otkad je prije tridesetak godina pokrenut program Erasmus, Komisija je s nacionalnim tijelima, visokim učilištima, studentima i drugim dionicima pokrenula intenzivniju i strukturiraniju suradnju europskih visokih učilišta.
S povećanjem potražnje za mobilnošću studenata postalo je jasno koliko je pojedinačnim ustanovama teško priznati razdoblja studiranja u različitim nacionalnim sustavima visokog obrazovanja, s različitim ustrojima studija i akademskim tradicijama.
Bolonjski proces, koji je pokrenut Sorbonskom i Bolonjskom deklaracijom, bio je odgovor nacionalnih vlada na izazove u mobilnosti europskih studenata i osoba s diplomom.
Komisija je punopravna članica Skupine za praćenje Bolonjskog procesa i njezina odbora, koji podupire provedbu odluka donesenih na ministarskim konferencijama o Bolonjskom procesu.
Postignut je velik napredak u reformama sustava visokog obrazovanja država članica EU-a i šire, što pokazuju redovita izvješća o provedbi.
Osim toga, ministri obrazovanja donijeli su Priopćenje iz Pariza, u kojem su istaknute prioritetne aktivnosti za naredne godine u tom području. U Priopćenju je okvirno opisana zajednička vizija ministara obrazovanja iz 48 europskih zemalja za ambiciozniji Europski prostor visokog obrazovanja do 2020.
U njemu se poziva na:
- uključiv i inovativan pristup učenju i poučavanju
- integriranu transnacionalnu suradnju u području visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija
- osiguravanje održive budućnosti putem visokog obrazovanja.
Osim toga, u njemu je iskazana potreba za boljom potporom kojom bi se ranjivim i nedovoljno zastupljenim skupinama omogućili pristup i uspjeh u visokom obrazovanju. Te su ambicije u skladu s ciljem EU-a za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. radi promicanja mobilnosti i akademskog priznavanja kvalifikacija za sve građane EU-a.
Sljedeća ministarska konferencija o Bolonjskom procesu održat će se u lipnju 2020. u Rimu.
Više informacija o ulozi EU-a u razvoju Bolonjskog procesa i njegovu napretku u stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja dostupno je u brošuri o potpori EU-a Bolonjskom procesu.